Bivši predsjednici Ustavnog suda Republike Hrvatske

dr. sc. ŠEPAROVIĆ, MIROSLAV (1958.)
Prof. dr. sc. OMEJEC, JASNA (1962.)
Prof. dr. sc. KLARIĆ, PETAR (1939.)
Prof. dr. sc. SOKOL, SMILJKO (1940. - 2023.)
Dr. sc. CRNIĆ, JADRANKO (1928. - 2008.)

dr. sc. ŠEPAROVIĆ, MIROSLAV (1958.)

sudac Ustavnog suda (14. travnja 2009. - 12. listopada 2017.)
predsjednik Ustavnog suda (13. lipnja 2016. - 12. listopada 2017.) 

sudac Ustavnog suda (13. listopada 2017. - )
predsjednik Ustavnog suda (13. listopada 2017. - 12. listopada 2021.)
predsjednik Ustavnog suda (13. listopada 2021. - 12. listopada 2025.) 

Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1981. godine Pravosudni ispit položio 1983., a javnobilježnički 1994. Znanstveni stupanj doktora znanosti iz područja građanskog prava i obiteljsko pravnih znanosti stekao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2013. obranivši disertaciju pod nazivom "Dobrobit djeteta i načelo najboljeg interesa djeteta u praksi Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Republike Hrvatske".

Po završetku studija zapošljava se kao pravni referent u Vinari Blato u Zagrebu (1981. - 1983.). U isto vrijeme obavlja vježbeničku praksu na Općinskom sudu u Zagrebu te tadašnjem Okružnom sudu u Zagrebu, a potom radi u Vojnoj građevinskoj ustanovi Prečko (1984. - 1986.). Sudac Općinskog suda u Zagrebu bio je od 1986. do 1989. U Ministarstvu pravosuđa zaposlen od 1989. na poslovima savjetnika u Upravi za imovinskopravne poslove, višeg savjetnika, načelnika Odjela, direktora Uprave, zamjenika ministra, a od 1995. do 1998. obnaša dužnost ministra pravosuđa. U tom razdoblju sudjelovao je u izradi i provođenju propisa iz građanskopravnog područja, pravosudnog sustava i reforme kaznenog zakonodavstva. Dužnost ravnatelja Hrvatske izvještajne službe i zamjenika predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost obavlja od 1998. do 1999. Od siječnja 2000. upisan je u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore te od 2005. osnivač Odvjetničkog društva Šeparović i Partneri sa sjedištem u Zagrebu. Bio je član Odvjetničke komore osnovane pri Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu, na kojem Sudu je jedno vrijeme bio branitelj, Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija te vanjski član Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora. Redoviti je član Akademije pravnih znanosti Hrvatske.

Autor je i koautor više knjiga i članaka iz područja građanskog i javnog prava i to: Otkup stanova u društvenom vlasništvu i denacionalizacija - Denacionalizacija građevinskog zemljišta (Zbornik radova, Organizator, Zagreb, 1991.), Zakon o izvlaštenju (Ivica Crnić i Miroslav Šeparović, Informator, Zagreb, 1994.), Stranci kao stjecatelji prava vlasništva nekretnina (Mladen Žuvela i Miroslav Šeparović, u Zborniku radova, Organizator, Zagreb, 1993. i u Zbirci osnovnih propisa iz područja vlasničkopravnih odnosa, Informator, Zagreb, 1995.), Komentar Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Snježana Bagić, Mladen Žuvela i Miroslav Šeparović, Organizator, Zagreb, 1997.), Imovinskopravni aspekti legitimnih očekivanja (Hrvatska pravna revija, 2011.), Prava djece na susrete i druženja s roditeljima (Hrvatska pravna revija, 2012.), Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Zakon o zemljišnim knjigama u praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske (Snježana Bagić i Miroslav Šeparović, Inženjerski biro, prosinac 2017.), Ustavno jamstvo prava vlasništva (HAZU, Modernizacija prava, 2018.), Novi izazovi pred Ustavnim sudom RH: Ustavni sud kao zaštitnik temeljnih ustavnih vrijednosti i medijator društvenih zbivanja (HAZU, Modernizacija prava, 2021.), Ograničenje vjerskih okupljanja i prakticiranje bogoslužja u vezi s rješenjem Ustavnog suda br. U-II-5709/2020 i U-II-5788/20 od 23. veljače 2021. (Novi informator, 2021.) te Suprotstavljena prava u najmu stanova - kako do rješenja? (Snježana Bagić i Miroslav Šeparović u Liber Amicorum Mladen Žuvela, Organizator 2022.). Autor je knjige Dobrobit djeteta i najbolji interes djeteta u sudskoj praksi, Europski sud za ljudska prava i Ustavni sud Republike Hrvatske (Novi Informator, 2014.), za koju je dobio priznanje Zaklade dr. Jadranko Crnić kao djelo od osobite važnosti za unapređenje pravne struke u Republici Hrvatskoj u 2014.

Sudionik je više domaćih i međunarodnih konferencija, savjetovanja i seminara.

Odlikovan je Redom hrvatskog trolista, Spomenicom Domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti, Spomen medaljom Vukovar i Redom kneza Branimira s ogrlicom.

Prof. dr. sc. OMEJEC, JASNA (1962.)

sutkinja Ustavnog suda (1999. - 2007.)
dopredsjednica Ustavnog suda (2001. - 2003.)
zamjenica predsjednika Ustavnog suda (2003. - 2005.)
zamjenica predsjednika Ustavnog suda (2005. - 2007.)

sutkinja Ustavnog suda (2007. - 2016.)
predsjednica Ustavnog suda (2008. - 2012. )
predsjednica Ustavnog suda (2012. - 2016.)  

Diplomirala na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Osijeku 1985. Znanstveni stupanj doktora znanosti iz područja upravnog prava stekla na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1994. Od 1986. asistentica na Katedri za upravno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Osijeku, a od 1990. asistentica, docentica, izvanredna profesorica te redovita profesorica na Katedri za upravno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

 Koautorica je prvog udžbenika o pravu okoliša u Republici Hrvatskoj (1997.). Autorica je knjiga: "Vijeće Europe i Europska unija: institucionalni i pravni okvir" (2008.),  "Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u praksi Europskog suda za ljudska prava - Strasbourški acquis" (2013.), kao i drugog dopunjenog izdanja te knjige iz 2014. Za tu je knjigu primila nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za 2013. godinu za područje društvenih znanosti i priznanje za knjigu od osobitog značaja za pravnu struku Zaklade Jadranko Crnić za 2013. godinu. Autorica je brojnih znanstvenih i stručnih radova iz područja ustavnog i upravnog prava te zaštite ljudskih prava.

Redovita je članica-utemeljitelj Akademije pravnih znanosti Hrvatske (2001.) i članica brojnih strukovnih udruga.

2005. i 2009. imenovana je zamjenicom člana Komisije za demokraciju putem prava (Venecijanske komisije) Vijeća Europe iz Republike Hrvatske. Članicom te Komisije imenovana je 2010. i ponovno 2014., kada je izabrana i za članicu Biroa i Proširenog biroa (Enlarged Bureau). U prosincu 2015. izabrana je za potpredsjednicu Potkomisije za rodnu jednakost (Sub-Commission for Gender Equality), a članica je i Zajedničkog vijeća za ustavno sudovanje (Joint Council for Constitutional Justice) te Komisije.

Predaje na poslijediplomskim studijima Sveučilišta u Zagrebu i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Organizatorica je, predavačica i sudionica brojnih znanstvenih i stručnih domaćih i međunarodnih savjetovanja, seminara i drugih skupova.

Gost-predavač o ustavnom sudstvu i zaštiti ljudskih prava u mnogim zemljama Europe, Afrike, Azije i Južne Amerike.

Prof. dr. sc. KLARIĆ, PETAR

sudac Ustavnog suda 1999. - 2007.
dopredsjednik Ustavnog suda 2000. - 2003.
predsjednik Ustavnog suda 2003. - 2007.

Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1962. Na istom fakultetu stekao stupanj magistra znanosti iz područja međunarodnog prava 1966. te znanstveni stupanj doktora znanosti iz područja građanskog prava 1982. Pravosudni ispit položio 1969. godine. Od 1966. pravni referent i savjetnik u nekoliko pravnih osoba, većinom u gospodarstvu. Od 1974. profesor na Višoj upravnoj školi u Zagrebu. Od 1983. docent, izvanredni profesor pa redoviti profesor na Katedri za građansko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 1974. do 1984. glavni i odgovorni urednik časopisa Privreda i pravo, a od 1995. do 2000. glavni i odgovorni urednik časopisa Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu. Od 1990. do 1999. vanjski član Odbora za zakonodavstvo i Odbora za Ustav i Poslovnik Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora.

Autor i koautor više udžbenika, znanstvenih monografija te drugih znanstvenih i stručnih radova iz područja građanskog prava.

Voditelj radne skupine stručnjaka za izradu Zakona o obveznim odnosima. Surađuje na znanstveno-istraživačkom projektu Prilagodba građanskopravnog uređenja Hrvatske.
Redoviti član-utemeljitelj Akademije pravnih znanosti Hrvatske.

Predavač na poslijediplomskom studiju iz obveznog prava Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Organizator, predavač i sudionik brojnih znanstvenih i stručnih domaćih i međunarodnih savjetovanja, seminara i drugih skupova. U mirovini od 2009.

Prof. dr. sc. SOKOL, SMILJKO

sudac Ustavnog suda 1999. - 2007.
predsjednik Ustavnog suda 1999.- 2003.

Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1964. Na istom fakultetu stekao znanstveni stupanj doktora pravnih znanosti iz područja ustavnog prava 1976. Od 1965. radi na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, najprije kao asistent, pa docent, izvanredni i redoviti profesor te predstojnik Katedre za ustavno pravo. Od 1983. do 1985. prodekan, a od 1989. do 1991. dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Jedan od stručnih autora i član Ustavne komisije Sabora Republike Hrvatske i Ustavotvorne komisije Predsjedništva Republike Hrvatske te svih njihovih radnih skupina za izradu prvog Ustava Republike Hrvatske 1990. Od 1990. sudjelovao na stručnom oblikovanju novog hrvatskog zakonodavstva u području javnog prava.

Od 1992. ministar bez lisnice u Vladi Republike Hrvatske, savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za ustavnopravna pitanja, zastupnik u Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora, potpredsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora.

Autor osam knjiga iz područja ustavnog prava i političkih znanosti te više od 120 znanstvenih i stručnih radova.

Redoviti član-utemeljitelj Akademije pravnih znanosti Hrvatske. Član Société de legislation comparé iz Pariza, Francuska, od 1985.

Predavač i gost-predavač na više poslijediplomskih studija Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani i Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Organizator, predavač i sudionik brojnih znanstvenih i stručnih domaćih i međunarodnih savjetovanja, seminara i drugih skupova.

U mirovini od 2011. Preminuo u Zagrebu 13. travnja 2023.

Dr. sc. CRNIĆ, JADRANKO (1928. - 2008.)

sudac Ustavnog suda 1991. - 1999.
predsjednik Ustavnog suda 1991.-1995., 1995.-1999.

Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1952. Na istom fakultetu stekao znanstveni stupanj doktora pravnih znanosti iz područja ustavnog prava 1999. Od 1952. godine sudački pripravnik u Kotarskom sudu u Dugom Selu, sudac u Kotarskom sudu Gospić te sudac i predsjednik Okružnog suda u Gospiću, odvjetnik u Dugom Selu, predsjednik Općinskog suda u Dugom Selu, sudac Vrhovnog suda Socijalističke Republike Hrvatske, predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda Socijalističke Republike Hrvatske. Od 1984. sudac, a od 1990. predsjednik Ustavnog suda Socijalističke Republike Hrvatske. Od 1991. sudac i predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Predsjednik Republičkog odbora za nadzor izbora u prvim višestranačkim izborima 1990. Član Ustavotvorne komisije Predsjedništva Republike Hrvatske za izradu prvog Ustava Republike Hrvatske 1990.

Član mnogih radnih skupina za izradu zakona. Glavni i odgovorni urednik časopisa Zakonitost, član radne grupe Pravo i društvo - temeljna istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Objavio više stotina članaka. Autor oko 40 knjiga (s ponovljenim izdanjima) iz područja radnog, obiteljskog, imovinskog, stambenog i ustavnog prava. Recenzent niza knjiga. Održao brojna predavanja iz raznih područja prava.

Predsjednik Hrvatskog Crvenog križa i počasni viši časnik Hrvatske vatrogasne zajednice. U mirovini od 1999. Preminuo u Zagrebu u travnju 2008.