Bivši suci Ustavnog suda Republike Hrvatske

Dr. sc. BABIĆ, MARKO (1954.)
BANIĆ, SLAVICA (1966.)
BARTOVČAK, ZDRAVKO (1934. - 2012.)
Doc. dr. sc. BELAJEC, VELIMIR (1932. - 2022.)
Prof. dr. sc. FILIPOVIĆ, NIKOLA (1933. - 2007.)
HRANJSKI, MARIJAN (1941.)
JELAVIĆ-MITROVIĆ, ANTE (1925. - 2011.)
KOS, MARIO (1936. - 2013.)
Akademik KRAPAC, DAVOR (1947. - 2016.)
Mr. sc. KUČEKOVIĆ, VOJISLAV (1930. - 2015.)
MALČIĆ, JURICA (1942. - 2018.)
Dr. sc. MATIJA, IVAN (1951.)
Mr. sc. MOMČINOVIĆ, HRVOJE (1936.)
MRKONJIĆ, IVAN (1936. - 2020.)
PALARIĆ, ANTUN (1958.)
Prof. dr. sc. POTOČNJAK, ŽELJKO (1953.)
RAČAN, AGATA (1944.)
Dr. sc. RADOLOVIĆ, ALDO (1947.)
RAJIĆ, EMILIJA (1942.)
SEVERINAC, IVAN MARIJAN (1928. - 2006.)
Dr. sc. ŠARIN, DUŠKA (1962.)
Mr. sc. ŠERNHORST, NEVENKA (1950.)
VUKOJEVIĆ, VICE (1936.)
VUKOVIĆ, MILAN (1933. - 2018.)
ŽUVELA, MLADEN (1936. - 2020.)


 


Dr. sc. BABIĆ, MARKO (1954.)

sudac Ustavnog suda (2007. - 2016.)

Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1976. godine. Magistrirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Osijeku 1995., a znanstveni stupanj doktora znanosti stekao na Pravnom fakultetu u Sarajevu 2000. obranivši tezu "Pravno-ekonomski aspekti privatizacije u zemljama u tranziciji" (diploma nostrificirana na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Osijeku 2003.). Ispit za službenika državne uprave položio 1978.,  pravosudni ispit 1979., a javnobilježnički ispit 1998. U znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u području društvenih znanosti, polje pravo, znanstvena grana trgovačko pravo i pravo društava izabran 2012.

U Imenik odvjetnika upisan 1987. godine te se, do izbora za suca Ustavnog suda RH, neprekidno bavi odvjetničkom praksom i zastupa stranke u brojnim postupcima kaznenopravne, građanskopravne i upravnopravne prirode, kao i u drugim postupcima pred vojnim sudovima i stegovnim tijelima. Od 2013. izvodi nastavu iz kolegija Trgovačko pravo na Katedri za pravo Ekonomskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Objavio više znanstvenih i stručnih radova s područja građansko-procesnog prava, građanskog prava,  upravnog te trgovačkog prava. Sudjelovao na brojnim domaćim i inozemnim kongresima i seminarima.


BANIĆ, SLAVICA (1966.) 

sutkinja Ustavnog suda (2008. - 2016.)

Diplomirala na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu 1989. Pravosudni ispit položila 1996. Odslušala Postdiplomski magistarski studij iz područja Međunarodnog prava i međunarodnih odnosa (1989-1991.). Trenutno pohađa poslijediplomski doktorski studij iz područja Javno pravo i Javna uprava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Od 1991. do 1992. radi kao odvjetnička vježbenica u Odvjetničkom uredu Biance Hondl. Od 1992. do 1993. zaposlena u Zagrebačkoj banci d.d. u Sektoru deviznih poslova, a od 1993. do 1995. obavlja poslove administratora Međunarodnog vijeća za rehabilitaciju žrtava mučenja, predstavništvo u Zagrebu. U odvjetničkom uredu Laze Veselinovića radi od 1995. do 1996. kao odvjetnička vježbenica. Od 1997. do 2001. zaposlena u Hrvatskom saboru kao tajnica Odbora za europske integracije, viša savjetnica u Odboru za vanjsku politiku, tajnica Pododbora za suradnju s Europskim parlamentom Odbora za vanjsku politiku te savjetnica pri Izaslanstvu Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe. Od 2002. do 2004. ustavnosudska savjetnica u Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Od 2004. do izbora za sutkinju Ustavnog suda obavlja dužnost predstojnice Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske.Autor nekoliko stručnih članaka iz područja javne uprave. Sudjelovala u izradi nekoliko zakona. Vanjska suradnica u izvođenju nastave na Društvenom veleučilištu u Zagrebu. Glavna tajnica Instituta za javnu upravu.Sudionica niza stručnih domaćih i međunarodnih skupova, seminara i savjetovanja iz područja prava te stručna organizatorica nekoliko domaćih i međunarodnih skupova iz područja psiho-socijalne pomoći za žrtve rata.


BARTOVČAK, ZDRAVKO (1934. - 2012.)

sudac Ustavnog suda (1991. - 1999.)
dopredsjednik Ustavnog suda (1996. - 1998.)

Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1957. Zamjenik kotarskog i okružnog javnog tužitelja, okružni javni tužitelj, odvjetnik, te javni pravobranitelj Socijalističke Republike Hrvatske.

Sudjelovao na znanstvenim i stručnim skupovima. Napisao nekoliko stručnih radova iz oblasti zaštite ustavnih prava građana putem ustavne tužbe. Od 1999. u mirovini. Preminuo u Zagrebu u rujnu 2012.


Doc. dr. sc. BELAJEC, VELIMIR (1932. - 2022.) 

sudac Ustavnog suda (1994. - 2001.)
dopredsjednik Ustavnog suda (1996. - 1998.)

Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom fakultetu stekao znanstveni stupanj doktora pravnih znanosti iz područja građanskog procesnog prava 1985.

Od 1960. radio na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao asistent, predavač te docent na Katedri za građansko-procesno pravo.

Zamjenik predsjednika Izborne komisije Republike Hrvatske 1992. Sudjelovao u užim radnim skupinama za izradu Zakona o parničnom postupku i Zakona o braku i porodičnim odnosima.

Autor brojnih znanstvenih i stručnih radova iz područja građanskog procesnog prava i sudskog ovršnog prava. Od 2001. u mirovini. Preminuo 19. kolovoza 2022.


Prof. dr. sc. FILIPOVIĆ, NIKOLA (1933. - 2007.) 

sudac Ustavnog suda (1991. - 1999.)
dopredsjednik Ustavnog suda (1991. - 1993.)

Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1957. godine. Na istom fakultetu stekao znanstveni stupanj doktora pravnih znanosti. Sudački ispit položio 1961.

Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu radio 30 godina kao nastavnik u različitim zvanjima. U jednom mandatu bio direktor Pravnog fakulteta u Zagrebu. Od 1988. sudac Ustavnog suda Socijalističke Republike Hrvatske, a od 1991. sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Član Ustavotvorne komisije Predsjedništva Republike Hrvatske za izradu prvog Ustava Republike Hrvatske 1990. Predstojnik Hrvatskog instituta za ljudska prava u Novom Vinodolskom od njegova osnutka.

Objavio veći broj znanstvenih i stručnih radova iz područja ustavnog prava. Koautor četiri udžbenika iz ustavnog prava. Sudjelovao na mnogim domaćim i stranim znanstvenim skupovima. U mirovini od 1999. Preminuo u Zagrebu u veljači 2007.


HRANJSKI, MARIJAN (1941.) 

sudac Ustavnog suda (1999. - 2007.)

Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1966. Pravosudni ispit položio 1969.

Pomoćnik i zamjenik Općinskog javnog tužitelja Grada Zagreba. Općinski javni tužitelj grada Samobora. Od 1984. do 1991. zamjenik Okružnog javnog tužitelja u Zagrebu. Od 1991. do 1994. zamjenik javnog tužitelja Republike Hrvatske. Od 1994. do 1998. državni odvjetnik Republike Hrvatske, a 1999. sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Od 1995. do 1996. predsjednik Komisije za ratne zločine Vlade Republike Hrvatske. Član Državnog sudbenog vijeća od 1994. do 1998.

Nositelj državnih odličja: Reda kneza Branimira s ogrlicom, Reda Ante Starčevića, Reda hrvatskog trolista i Spomenice domovinske zahvalnosti.


JELAVIĆ-MITROVIĆ, ANTE (1925. - 2011.) 

sudac Ustavnog suda (1991. - 1999.)
dopredsjednik Ustavnog suda (1991. - 1993.)

Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1952. sudac, a od 1963. predsjednik Okružnog suda u Osijeku. Od 1973. odvjetnik u Osijeku.

Od 1990. do 1991. zastupnik u Saboru Republike Hrvatske. Od 1999. u mirovini. Preminuo u Zagrebu 2011. godine.


KOS, MARIO (1936. - 2013.) 

sudac Ustavnog suda (2001. - 2009.)

Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1962.  Pravosudni ispit položio 1967.

Od 1968. do 2001. odvjetnik u Zagrebu.

Predsjednik Odvjetničkog zbora Zagreb od 1982. do 1986., zamjenik predsjednika Hrvatske odvjetničke komore od 1984. do 1987., a njen predsjednik od 1987. do 1994.

Glavni i odgovorni urednik časopisa Odvjetnik od 1987. do 1994. Autor brojnih stručnih članaka vezanih uz problematiku odvjetništva, sudstva, ustavnog sudovanja, Državnog sudbenog vijeća, zaštite ljudskih prava. Autor i urednik knjiga o odvjetništvu te komentara Zakona o odvjetništvu.

Organizator, predavač i sudionik na brojnim stručnim domaćim i međunarodnim skupovima.

Član Ustavne komisije Sabora Republike Hrvatske za izradu prvog Ustava Republike Hrvatske 1990., Republičkog odbora za nadzor izbora 1990., Republičke komisije za provedbu referenduma 1991. Predstavnik Republike Hrvatske na Konferenciji o zaštiti ljudskih prava u Madridu 1992. Član Stalnog Senata europske predsjedničke konferencije u Beču od 1994.

Odlukom predsjednika Republike Austrije, dr. Thomasa Klestila, odlikovan Velikom medaljom časti za zasluge za Republiku Austriju 1993. U mirovini od 2009. Preminuo u Zagrebu u prosincu 2013.


Akademik KRAPAC, DAVOR (1947. - 2016.)

sudac Ustavnog suda (2007. - 2016.)

Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1971. godine. Na istom fakultetu stekao stupanj magistra znanosti iz kaznenopravnih znanosti 1973. godine te znanstveni stupanj doktora znanosti 1980. godine obranivši disertaciju pod naslovom "Neposredni i posredni dokazi u kaznenom postupku". Pravosudni ispit položio 1973. godine.

Prije prvog izbora za asistenta na Pravnom fakultetu u Zagrebu (1973.) radio kao odvjetnički vježbenik u Zagrebu. Od 1978. godine znanstveni asistent, docent, redoviti profesor, a od 1998. godine izabran u trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora na Katedri za Kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U akademskim godinama 2001/2 i 2002/3 obnašao je dužnost dekana Pravnog fakulteta u Zagrebu, te obavljao određene administrativne dužnosti u radnim tijelima Senata Sveučilišta u Zagrebu.

Predaje i na poslijediplomskom studiju iz Kaznenopravnih znanosti, a predavao je i na drugim poslijediplomskim studijima (iz autorskog, obiteljskog i europskog prava). Na Pravnoj fakulteti Univerze v Mariboru predavao kolegij Kazensko procesno pravo u redovitoj nastavi od 1992. do 1997. godine, a pojedinačna predavanja održavao je na pravnim fakultetima sveučilišta u Ljubljani, Sarajevu i Grazu. Na Visokoj policijskoj školi MUP RH u Zagrebu bio je nositelj kolegija Kazneno procesno pravo od 1997. do 2007. godine.

Nositelj je stipendije Humboldtove fondacije 1986/87/88 godine koju je koristio za boravak na Max-Planck institutu za strano i međunarodno kazneno pravo u Freiburgu, SR Njemačka. Višekratno je boravio na seminarima "Istituto superiore di scienze criminali" u Siracusi, Italija, a tijekom svibnja 1986. usavršavao se u T.M.C. Asser Institutu u Haagu. Sudjelovao je na brojnim međunarodnim konferencijama i seminarima te na svim međunarodnim kongresima Međunarodne udruge za kazneno pravo (AIDP) od XIII. kongresa u Hamburgu (1979.) do danas, na nekima i kao nacionalni referent. Bio je suradnikom u nekoliko znanstvenih istraživanja i projekata u Hrvatskoj i Sloveniji; trenutačno je voditelj znanstvenog projekta MZOŠ (066-0662530-2506) "Suvremeni prethodni kazneni postupak". Tijekom 1996/97. godine bio je nacionalnim koordinatorom međunarodnog programa CEEPUS (Central European Exchange Program for University Studies) za hrvatsku mrežu (br. HR-028/9607). Na XXI. kriminološkoj konferenciji Vijeća Europe 1996. godine u Strasbourgu nastupio je kao glavni referent. Sudjelovao je na brojnim skupovima koje naše strukovne udruge ili udruge građana organiziraju na pravne teme ljudskih prava, pravosuđa, međunarodnog kaznenog prava.

Od 1991. do 2007. godine bio je predsjednik je Predsjedništva (kasnije Upravnog odbora) Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu. Pokretač je i glavni urednik jedinog našeg specijalističkog časopisa za kaznenopravne znanosti "Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu". Zajedno s Odborom za izdavačku djelatnost MUP RH pokrenuo je 1998. godine u okviru Udruženja znanstveno-stručnu biblioteku "Vladimir Bayer" za područje kaznenopravnih znanosti.

1999. godine utemeljio je Hrvatsku udrugu za europsko kazneno pravo kojoj je cilj pripremati domaću stručnu javnost na promjene koje stoje pred Republikom Hrvatskom i postupku pridruživanja Europskoj uniji na području kaznenog prava i pravosuđa. Od 2003. do 2007. godine bio je predsjednik Upravnog vijeća Centra za ljudska prava u Zagrebu.

Bio je članom Ustavne komisije Sabora koja je pripremila tekst Ustava RH od 22. XII. 1990. godine. Od ljeta 1994. do ljeta 2000. godine bio je članom Državnog sudbenog vijeća iz reda sveučilišnih profesora. Od jeseni 2000. do mjeseca studenoga 2003. godine bio je ekspertnim članom Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora, a za vrijeme proteklih parlamentarnih izbora, članom Etičkog povjerenstva. Od 2003. do 15. VI. 2007. godine bio je vanjski član Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora. 15. III. 2000. godine izabran je za stalnog vanjskog znanstvenog savjetnika Ustavnog suda RH. Od 26. X. 2001. do 2005 bio je članom Državnoodvjetničkog vijeća RH. Sudjelovao je, kao član ili predsjednik, u raznim radnim skupinama za pripremu više zakonskih nacrta u Ministarstvu pravosuđa RH. Sudjelovao je također pri izradi izvješća koje je Vlada RH, sukladno obvezama iz pojedinih mnogostranih ugovora o ljudskim pravima, pripremala za međunarodne institucije kao što su UN i Vijeće Europe.

Od 20. V. 2004. do 10. V. 2012. bio je član suradnik, a od 10. V. 2012. redoviti je član Razreda za društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Od 7. XI. 2001. član je Akademije pravnih znanosti Hrvatske. 30. V. 2001. godine dobio je godišnju državnu nagradu za znanost Republike Hrvatske. Objavio je 10 knjiga ili samostalnih publikacija te preko 60 znanstvenih i stručnih članaka u domaćim te nekim inozemnim (Njemačka, Nizozemska, Italija, Kanada, Slovenija, Makedonija, Španjolska) pravnim časopisima. Radovi se, osim na temeljne kaznenoprocesne teme, odnose na prava čovjeka i uređenje kaznenog postupka, pravo o činjenicama i njihovom utvrđivanju u kaznenom postupku, poredbeno kazneno procesno pravo, pravosudno statusno pravo, međunarodno kazneno pravo i materijalno kazneno pravo. Preminuo u Zagrebu 2. studenoga 2016.


Mr. sc. KUČEKOVIĆ, VOJISLAV (1930. - 2015.)

sudac Ustavnog suda (1991. - 1999.)

Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1956. Na istom fakultetu stekao znanstveni stupanj magistra pravnih znanosti iz područja kaznenog prava 1971.

Sudac i predsjednik Općinskog suda u Koprivnici, podsekretar u Republičkom sekretarijatu za pravosuđe i upravu Socijalističke Republike Hrvatske, sudac Vrhovnog suda Socijalističke Republike Hrvatske, u kojem je obnašao i dužnost predsjednika Upravnog odjela.

Od 1979. zamjenik glavnog i odgovornog urednika časopisa za pravnu teoriju i praksu Zakonitost (do 1993. Naša zakonitost).

Objavio više znanstvenih i stručnih radova iz područja evidencije nekretnina, ustrojstva sudova te izvanbudžetskog poslovanja sudova. Na mnogim stručnim skupovima sudjelovao kao referent ili predavač. U mirovini od 1999. Preminuo u Koprivnici u studenom 2015.


MALČIĆ, JURICA (1942. - 2018.)

sudac Ustavnog suda (1994. - 2002.)
dopredsjednik Ustavnog suda (1998. - 2001.)

Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1972.

Od 1972. do 1990. radio na raznim poslovima i dužnostima u tijelima državne uprave. Od 1991. savjetnik i zamjenik predstojnika Ureda predsjednika Republike Hrvatske, zamjenik ministra pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, tajnik Vlade Republike Hrvatske i ministar uprave Republike Hrvatske.

Autor više stručnih radova iz područja uprave i lokalne samouprave.  U mirovini od 2013. Preminuo u Zagrebu 7. siječnja 2018.


Dr. sc. MATIJA, IVAN (1951.)

sudac Ustavnog suda (1999. - 2007.)
sudac Ustavnog suda (2007. - 2016.)

Diplomirao na Višoj upravnoj školi Sveučilišta u Zagrebu 1977., te na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1987. Na istom fakultetu stekao znanstveni stupanj magistra pravnih znanosti 1991. Znanstveni stupanj doktora znanosti iz područja ustavnog prava stekao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Bihaću (BiH) 2009.

Od 1979. radio na stručnim poslovima i dužnostima u tvornici željezničkih vozila Gredelj iz Zagreba (referent za radnopravne odnose, zdravstveno, socijalno i mirovinsko osiguranje radnika, načelnik odjela za radno zakonodavstvo, načelnik kadrovske službe te direktor pravnih i općih kadrovskih poslova). Od 1995. do 1999. član Uprave i direktor poslova razvoja te zamjenik glavnog direktora zadužen za pravne poslove i poslove ugovaranja.

Od 1990. zastupnik u Saboru Republike Hrvatske. Od 1990. do 1992. predsjednik Vijeća udruženog rada Sabora Republike Hrvatske, a od 1992. do 1995. predsjednik Odbora za rad, socijalnu politiku, zdravstvo, obitelj i mladež Sabora Republike Hrvatske. Član Ustavne komisije Sabora Republike Hrvatske za izradu prvog Ustava Republike Hrvatske 1990.

Autor stručnih radova iz područja radnog i socijalnog prava zaposlenih.


Mr. sc. MOMČINOVIĆ, HRVOJE (1936.) 

sudac Ustavnog suda (1991. - 1999.)
dopredsjednik Ustavnog suda (1993. - 1995.)

Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1959. Na istom fakultetu stekao znanstveni stupanj magistra pravnih znanosti iz područja trgovačkog prava.

Općinski državni pravobranitelj te sudac općinskog suda, trgovačkog suda, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u kojem je obnašao i dužnost predsjednika Građansko-trgovačkog odjela.

Predsjednik Hrvatskog društva za građanskopravne znanosti i praksu. Autor nekoliko knjiga te brojnih članaka iz područja građanskog i trgovačkog prava. Predavač na stručnim savjetovanjima i simpozijima iz navedenih pravnih područja.

1999. imenovan na položaj ravnatelja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Urednik časopisa Hrvatska pravna revija. U mirovini od 2003.


MRKONJIĆ, IVAN (1936. - 2020.) 

sudac Ustavnog suda (1999. - 2007.)

Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1962. Pravosudni ispit položio 1965.

Sudac Općinskog suda u Samoboru od 1968. Nakon toga radio u gospodarstvu. Tajnik Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Obnašao dužnost savjetnika u upravi, a od 1990. do 1995. pomoćnik ministra zdravstva Republike Hrvatske.

Predsjednik Upravnog suda Republike Hrvatske od 1995. do 1999. Predsjednik Izbornog povjerenstva Republike Hrvatske od 1997. do 1999. Autor stručnih članaka, koautor dviju knjiga iz područja organizacije zdravstva i iz radnog te upravnog prava. Predavač na stručnim savjetovanjima iz navedenih pravnih područja. Član tajništva Instituta za javnu upravu i član redakcije časopisa Hrvatska javna uprava od 1998. do 2000.

Nositelj državnih odličja: Reda hrvatskog pletera, Spomenice domovinske zahvalnosti i Spomenice domovinskog rata. U mirovini od 2007. 
Preminuo u Samoboru u prosincu 2020.


PALARIĆ, ANTUN (1958.) 

sudac Ustavnog suda RH (21. srpnja 2009. - 12. listopada 2017.)

Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1984. Pravosudni ispit položio 1987., a javnobilježnički 1994.

Od 1985. do 1988. zaposlen na Općinskom sudu u Dugom Selu, najprije kao sudački vježbenik pa sudački savjetnik. 1989. imenovan je sucem Općinskog suda u Klanjcu, čiji je predsjednik od 1989. do 1992. Od 1992. zaposlen u Ministarstvu pravosuđa i uprave, gdje obavlja poslove šefa kabineta ministra, dok od 1993. do 1995. poslove šefa kabineta ministra obavlja u Ministarstvu pravosuđa. Za pomoćnika ministra uprave imenovan 1995., a dužnost ravnatelja Državnog ravnateljstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu obavlja od 1999. do 2000. Od 2000. do 2004. obnašao je dužnost tajnika Ministarstva poljoprivrede, a 2004. imenovan je državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za upravu, koju dužnost obnaša do izbora za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Bio je predsjednik Komisije Vlade Republike Hrvatske za rješavanje sporova o pravima županija, gradova i općina, predsjednik Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za granica jedinica lokalne samouprave; član Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za imovinu; predsjednik Državne ispitne komisije za državni stručni ispit; član Ispitne komisije za polaganje pravosudnog ispita; član Radne skupine za izradu Prijedloga promjene Ustava koju je osnovala Vlada Republike Hrvatske; predsjednik Hrvatskog arhivskog vijeća te predsjednik Nadzornog odbora Narodnih novina d.d.

Osnivač je Centra za edukaciju državnih službenika i Akademije lokalne demokracije.

Autor ili koautor brojnih nacrta prijedloga zakona o ustrojstvu državne uprave, lokalne samouprave, izbornog sustava i civilnog društva. Aktivno promicao ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Nositelj je Spomenice domovinske zahvalnosti te odlikovanja Reda hrvatskog pletera i Reda hrvatskog trolista.


Prof. dr. sc. POTOČNJAK, ŽELJKO (1953.) 

sudac Ustavnog suda (2001. - 2009.)
predsjedavajući sudac Ustavnog suda (2007. - 2008.)

Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1981. Magistrirao (1984.) i doktorirao (1992.) obranivši disertaciju "Pravo na štrajk" na istom fakultetu.

Od 1982. znanstveni asistent, docent, izvanredni profesor, a od 2003. redoviti profesor na Katedri za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Od 1987. do 1988. boravi na Indiana University Bloomington, SAD, u sklopu programa znanstvene razmjene, a 1993. i 1994. znanstveno se usavršava na Pravnom fakultetu J.W.Goethe Sveučilišta u Frankfurtu na Maini, SR Njemačka.

Od 1992. do 1995. član radne skupine za izradu znanstveno-stručne podloge za donošenje Zakona o radu i suvoditelj projekta Radno pravo u okviru hrvatsko-njemačkog projekta Novo oblikovanje hrvatskog pravnog sustava. Od 1997. do 1998. član Radne skupine Vlade Republike Hrvatske za ispitivanje usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe. Predsjednik Radne skupine za ispitivanje usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s Europskom socijalnom poveljom. Voditelj stručne skupine za pripremu zakona o reformi javnog i tekuće financiranog dijela mirovinskog sustava. Tijekom 2000. član radnih skupina za izradu izmjena i dopuna zakona iz područja radnog i socijalnog prava.

Od 1998. do 2001. predsjednik Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te predstavnik Vlade Republike Hrvatske u Odboru za socijalnu koheziju Vijeća Europe. Od 2000. do izbora za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske vodi radnu skupinu za izradu strategije dugoročnog razvoja mirovinskog sustava Republike Hrvatske.

Autor šezdesetak znanstvenih i stručnih radova. Redoviti član-utemeljitelj Akademije pravnih znanosti Hrvatske. Predavač na poslijediplomskom studiju iz europskog prava Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.


RAČAN, AGATA (1944.) 

sutkinja Ustavnog suda (2001. - 2009.)

Diplomirala na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1970.

Pripravnica u Institutu za društveno upravljanje. Od 1974. do 1980. savjetnica-urednica u listu Informator. Od 1980. do 1986. savjetnica u Republičkom komitetu za građevinarstvo, stambene i komunalne poslove. Od 1986. do 1988. tajnica Komisije za stambena pitanja Izvršnog vijeća Sabora Socijalističke Republike Hrvatske. Od 1988. do 1998. pomoćnica predstojnika Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske, a tijekom 1998. načelnica u Odjelu za izradu propisa Ministarstva privatizacije Republike Hrvatske. 1999. viša stručna savjetnica u Uredu za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske. Od 2000. do izbora za sutkinju Ustavnog suda Republike Hrvatske obnaša dužnost pomoćnice ministra za europske integracije Republike Hrvatske i vodi Upravu za usklađivanje pravnog sustava Republike Hrvatske s pravnim sustavom Europske unije.

Tijekom radnog vijeka radila isključivo na stručnim pravnim poslovima, a od 1980. osobito na nomotehničkoj obradi zakona i drugih propisa.

Autorica je niza stručnih članaka i priloga. Organizatorica, predavačica i sudionica brojnih stručnih domaćih i međunarodnih savjetovanja, seminara i drugih skupova. U mirovini od 2009.


Dr. sc. RADOLOVIĆ, ALDO (1947.) 

sudac Ustavnog suda (2007. - 2016.)
zamjenik predsjednice Ustavnog suda (2008. - 2010.)
zamjenik predsjednice Ustavnog suda (2010. - 2012.)

 

Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1970. godine. Pravosudni ispit položio 1972.Po završetku studija zapošljava se na Općinskom sudu u Puli, ali s radom u Općinskom sudu u Poreču, kao sudački pripravnik, stručni suradnik i sudac (1972.). Od 1979. do 1984. radi na Pravnom fakultetu sveučilišta u Rijeci kao znanstveni asistent na katedri za Građansko pravo. Za suca Okružnog suda (sada Županijski sud) u Puli izabran 1984. godine, gdje je obnašao dužnost suca, predsjednika građanskog odjela, zamjenika predsjednika te predsjednika Suda (dva mandata). Također je i izvanredni profesor na katedri za Građansko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, gdje izvodi sve oblike nastave uključujući i Kliniku za građansko pravo, koju je osnovao 1996. godine. Vanjski je suradnik na Odjelu za ekonomiju i turizam istarskog Sveučilišta na kolegiju "Pravo u turizmu", čiji je i osnivač.

Usporedo sa sudačkom razvija i znanstvenu karijeru. Magistrirao je 1979. godine u Beogradu, a 1985. godine je obranio doktorsku disertaciju na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na temu "Pravo ličnosti kao kategorija građanskog prava" (doktorat je pripremao na studijskim boravcima u Italiji i Austriji).

Objavio je preko stotinu stručnih i znanstvenih radova uglavnom iz područja građanskog prava (pravo osobnosti, neimovinska šteta, naknada štete). Sudionik i predavač na brojnim znanstvenim i stručnim domaćim i međunarodnim savjetovanjima, seminarima i drugim skupovima.

Arbitar je na listi arbitara Hrvatske gospodarske komore od 2005. Ima zvanje profesora talijanskog jezika i književnosti.


RAJIĆ, EMILIJA (1942.) 

sutkinja Ustavnog suda (1999. - 2007.)

Diplomirala na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1973. Radila u gospodarstvu na imovinsko-pravnim, obvezno-pravnim, financijskim i investicijskim poslovima, te poslovima zastupanja.

Od 1990. zastupnica u Saboru Republike Hrvatske i članica Odbora za zakonodavstvo i Odbora za promet i veze Sabora Republike Hrvatske. 1990. imenovana za potpredsjednicu Agencije za restrukturiranje i razvoj Republike Hrvatske. 1993. imenovana za potpredsjednicu Hrvatskog fonda za privatizaciju, a 1995. za zamjenicu ministra privatizacije. Od 1993. do 1999. članica delegacije Republike Hrvatske za rješavanje imovinsko pravnih odnosa s državama iz sustava bivše Jugoslavije (Slovenija, Bosna i Hercegovina i Makedonija).

Autorica i koautorica niza zakonskih prijedloga i drugih podzakonskih akata.

Nositeljica državnih odličja: Reda Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića i Reda Hrvatskog pletera. U mirovini od 2007.


SEVERINAC, IVAN MARIJAN (1928. - 2006.) 

sudac Ustavnog suda (1991. - 1999.)
dopredsjednik Ustavnog suda (1994. - 1995.)

Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1959. Pravosudni ispit položio 1961.

Od 1948. do 1959. upravni službenik. od 1960. do 1963. godine sudac Kotarskog suda u Jastrebarskom i Ogulinu.

Od 1964. do 1990. urednik za područje radnog i socijalnog prava i zamjenik glavnog i odgovornog urednika časopisa Informator. Od 1990. do 1991. zastupnik u Saboru Republike Hrvatske i zamjenik predsjednika Zakonodavno-pravne komisije Sabora Republike Hrvatske.

Koautor, redaktor i recenzent više stručnih priručnika i predavač na stručnim seminarima iz područja radnog prava. U mirovini od 1999. Preminuo u Jastrebarskom 2006. godine.


Dr. sc. ŠARIN, DUŠKA (1962.) 

sutkinja Ustavnog suda (2008. - 2016.)

Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1985. Na istom fakultetu stekla je stupanj magistra znanosti 1989., te znanstveni stupanj doktora znanosti iz područja ustavnog prava 1995. obranivši disertaciju pod nazivom: "Ustav Republike Hrvatske iz 1990. - nastanak i temeljna obilježja". Pravosudni ispit položila je 1991. U znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u znanstvenom području društvenih znanosti - polje prava izabrana je 2016.

Od 1986. do 1996. godine radila je u poduzećima "Sloga" s p.o., "Sloga" d.d. i "Sloga-Nova" d.o.o. kao pravna referentica, zamjenica direktora Sektora za pravne, kadrovske i opće poslove te direktorica Sektora za pravne, kadrovske i opće poslove. Od 1996. do 2007. godine sutkinja je Općinskog suda u Zagrebu, a od 2007. do izbora za sutkinju Ustavnog suda Republike Hrvatske bila je sutkinja Općinskog građanskog suda u Zagrebu. Od 2006. do 2007. bila je i sutkinja izmiriteljica Općinskog suda u Zagrebu, a od 2007. i sutkinja izmiriteljica Općinskog građanskog suda u Zagrebu. Od 2007. do izbora za sutkinju Ustavnog suda Republike Hrvatske bila je i sutkinja mentorica.

Autorica je knjige "Nastanak hrvatskoga Ustava" (1997.) te više od dvadeset znanstvenih i stručnih radova, kao i prikaza iz ustavnog prava i drugih grana prava.

Sudjelovala je i predavala na brojnim znanstvenim i stručnim domaćim i međunarodnim savjetovanjima, seminarima, kongresima i drugim skupovima.

Bila je članica Uredništva časopisa Hrvatsko sudstvo i Uređivačkog odbora časopisa Sudac, članica Udruge hrvatskih sudaca i njezina Odbora za odnose s javnošću. Članica je Hrvatske udruge za ustavno pravo i Zaklade Zlatko Crnić.


Mr. sc. ŠERNHORST, NEVENKA (1950.) 

sutkinja Ustavnog suda (2002. - 2011.)

Diplomirala na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1973. Pravosudni ispit položila 1978. godine. Na istom fakultetu 2003. stekla znanstveni stupanj magistra znanosti iz područja građanskog prava na temu "Ustavno jamstvo vlasništva".

Vježbenica na Općinskom sudu u Požegi. Od 1974. do 1979. pravna savjetnica u Narodnom sveučilištu Grada Zagreba. Od 1979. do 1992. imovinskopravna referentica te načelnica odjela pravnih poslova Republičkog fonda za mirovinsko i invalidsko osiguranje radnika Hrvatske. Od 1993. savjetnica, pa viša ustavnosudska savjetnica u Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Autorica je niza stručnih radova vezanih uz praksu Ustavnog suda Republike Hrvatske. U mirovini od 2011.


VUKOJEVIĆ, VICE (1936.) 

sudac Ustavnog suda (1999. - 2007.)

Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1967. Od 1968. do 1971. studirao na Međunarodnom fakultetu za usporedno pravo u Parizu, Francuska. Pravosudni ispit položio 1967.

Radio u poduzeću Novogradnja Zagreb na raznim poslovima i dužnostima.

Od 1990. zastupnik u Saboru Republike Hrvatske i predsjednik Zakonodavno-pravne komisije Sabora Republike Hrvatske. 1991. imenovan pomoćnikom ministra unutarnjih poslova za javnu sigurnost. Od listopada 1991. do 1992. predsjednik Društveno-političkog vijeća Sabora Republike Hrvatske i član Komisije za nadzor rada Službe državne sigurnosti. 1992. predsjednik Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora, član Odbora za pravosuđe i Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora.

Član Komisije za ustavna pitanja Sabora. Predsjednik Ustavne komisije Sabora Republike Hrvatske i član Ustavotvorne komisije Predsjedništva Republike Hrvatske za izradu prvog Ustava Republike Hrvatske 1990. Prvi predsjednik Komisije za utvrđivanje ratnih zločina i poratnih žrtava II. svjetskog rata. Član vijeća Hrvatskog društva političkih zatvorenika.

Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, brigadir Hrvatske vojske u pričuvi. Nositelj državnih odličja: Reda kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom; Reda Ante Starčevića, Reda Stjepana Radića, Spomenice Domovinskog rata i Spomenice Domovinske zahvalnosti. U mirovini od 2007.


VUKOVIĆ, MILAN (1933. - 2018.) 

sudac Ustavnog suda (1991. - 1992., 1995. - 1997., 1999. - 2007.)

Klasičnu gimnaziju završio u Splitu 1952., a Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1956. Odvjetničku pripravničku praksu završio u Zagrebu 1960. Odvjetnički ispit položio 1960. Upisan u imenik odvjetnika 1961. Kao odvjetnik radio do 1991., najviše kao branitelj u kaznenim, osobito u tzv. političkim postupcima protiv hrvatskih intelektualaca koji su zastupali ideju samostalne Hrvatske. Sudac Ustavnog suda, prvi put biran 1991., drugi put 1995., a treći put 1999. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske 1992.-1995., 1997.-1999. Član Ustavotvorne komisije Predsjedništva Republike Hrvatske za izradu prvog Ustava Republike Hrvatske 1990. Član Komisije za ratne zločine Republike Hrvatske 1993.-1995. Predsjednik Izborne komisije Republike Hrvatske 1993.-1995. Član Državnog sudbenog vijeća 1994.-1995.

Napisao osam knjiga iz područja kaznenih obrana. Uveo i pokrenuo izdavanje Izbora odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske 1993., stručni časopis Hrvatsko sudstvo 1997. i Ing. pregled sudske prakse 1998. Autor više od šezdeset stručnih radova.

Organizator, predavač i sudionik brojnih stručnih domaćih i međunarodnih savjetovanja, seminara i drugih skupova. Nositelj državnih odličja: Reda Ante Starčevića za doprinos stvaranju Republike Hrvatske, Reda Ante Starčevića za obranu političkih optuženika, Velereda kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom, Spomenice Domovinskog rata 1990.-1992., te Medalje Domovinske zahvalnosti. U mirovini od 2007. Preminuo u Zagrebu u ožujku 2018. godine.


ŽUVELA, MLADEN (1936. - 2020.) 

sudac Ustavnog suda (1991. - 1999.)
dopredsjednik Ustavnog suda (1998. - 1999.)

Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1959. Pravosudni ispit položio 1962.

Sudački vježbenik i referent u općinskom sudu, javni pravobranitelj općine, stručni suradnik, voditelj službe evidencije sudske prakse, sudac i predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda Socijalističke Republike Hrvatske te urednik časopisa Pregled sudske prakse.

Autor mnogih znanstvenih i stručnih radova i predavač na brojnim stručnim seminarima i savjetovanjima. U mirovini od 2000.
Preminuo u Zagrebu u prosincu 2020.