Članstvo u međunarodnim tijelima i organizacijama

Svjetska konferencija o ustavnom sudstvu

Svjetska konferencija o ustavnom sudstvu okuplja 115 ustavnih sudova i  drugih najviših sudova koji obavljaju funkcije ustavnog sudovanja iz Afrike, Sjeverne i Južne Amerike, Azije i Europe s ciljem promicanja ustavnog sudstva kao ključnog elementa demokracije, ljudskih prava i vladavine prava.

Prvi kongres Svjetske konferencije o ustavnom sudstvu održan je 2009. godine u Cape Townu, Južnoafrička Republika, u organizaciji Ustavnog suda te zemlje i  Venecijanske komisije Vijeća Europe.  Na temelju deklaracije usvojene na tom kongresu pripremljen je nacrt Statuta, o kojem je raspravljano na Drugom kongresu Svjetske konferencije o ustavnom sudstvu u Rio de Janeiru, Savezna Republika Brazil (16. do 18. siječnja 2011.). Tom prigodom Statut je izmijenjen i dopunjen te konačno usvojen na XV. kongresu Konferencije europskih ustavnih sudova u svibnju 2011. Na snagu je stupio u rujnu 2011., nakon što je 38 država članica Konferencije položilo izjavu o pristupanju.
 
Konferencija svoje ciljeve ostvaruje organiziranjem redovnih kongresa, sudjelovanjem u regionalnim konferencijama i seminarima, promoviranjem iskustava i sudske prakse u regionalnim/jezičnim skupinama i pojedinačnim članicama te pružanjem dobrih usluga (good services) članicama Konferencije na njihov zahtjev.

Glavna je svrha Svjetske konferencije da na globalnoj razini omogući dijalog između ustavnih sudaca. Zbog ograničenja koje im nameće njihova dužnost, ustavni suci često nemaju priliku voditi konstruktivne razgovore o nacionalnim ustavnim načelima. Kroz razmjenu iskustava na kongresima Svjetske konferencije, suci iz različitih dijelova svijeta produbljuju razmišljanja o argumentima kojima se promiču temeljni ciljevi svojstveni nacionalnim ustavima. Iako se ti tekstovi često jako razlikuju, rasprava o ustavnim konceptima ujedinjuje ustavne suce iz različitih dijelova svijeta koji su posvećeni promoviranju ustavnosti u vlastitim državama. Budući da se suci ponekad nađu u sukobu s drugim tijelima vlasti zbog odluka koje su morali donijeti na temelju ustava, članstvo u Svjetskoj konferenciji pruža im mogućnost slobodnog dijaloga s kolegama koji im mogu pružiti i moralnu podršku. Sve je to važno za ostvarivanje ustavnih načela u obranu kojih suci moraju stati u obavljanju svojih dužnosti.

Drugi kongres te Konferencije održan je 2011. u Rio de Janeiru, Brazil, na temu "Dioba vlasti i neovisnost ustavnih sudova i ekvivalentnih tijela". Treći kongres članice je okupio 2014. u Seulu, Republika Koreja, na temu "Ustavno sudstvo i socijalna integracija", dok su na četvrtom kongresu održanom u rujnu 2017. u Vilniusu, Republika Litva, sudionici raspravljali na temu "Vladavina prava i ustavno sudovanje u modernom svijetu". Sljedeći kongres održat će se 2020. u Alžiru.

Ustavni sud Republike Hrvatske punopravni je član Svjetske konferencije od srpnja 2011.


Konferencija europskih ustavnih sudova

Konferenciju europskih ustavnih sudova osnovali su 1972. godine ustavni sudovi Savezne Republike Njemačke, Republike Austrije, Republike Italije i bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Konferenciji su se pridružili ustavni sudovi mnogih drugih zemalja, osobito u posljednjem desetljeću.

Udruženje danas okuplja 41 europski sud ili druge najviše sudove u određenoj zemlji koji obavljaju funkcije ustavnog sudovanja. Udruženje organizira redovite stručne konferencije s ciljem razmjene iskustava o ustavnosudskoj praksi i ustavnosudskoj jurisprudenciji unutar općeg europskog konteksta. Udruženje stvara, održava i potiče redovite kontakte među ustavnim i drugim najvišim sudovima koji obavljaju funkcije ustavnog sudovanja na europskom kontinentu. Pored toga poduzima mjere za jačanje neovisnosti ustavnih sudova kao ključnog elementa demokracije i vladavine prava te veliku pažnju posvećuje zaštiti ljudskih prava. Udruženje snažno podupire jačanje trajnih odnosa između ustavnih sudova i drugih najviših sudova Europe.

Predsjedavanje Konferencijom izmjenjuje se svake tri godine. U razdoblju od 2017. do 2020. Konferencijom predsjeda Ustavni sud Republike Češke.

Ustavni sud Republike Hrvatske punopravni je član Konferencije od 1993. godine.

 

XVII. kongres Konferencije europskih ustavnih sudova
Tema: Uloga ustavnih sudova u pridržavanju i primjeni ustavnih načela

Upitnik i tema XVII. kongresa Konferencije europskih ustavnih sudova održanog u Batumiju, Gruzija, od 28. lipnja do 1. srpnja 2017.

XVI. kongres Konferencije europskih ustavnih sudova
Tema: Suradnja ustavnih sudova u Europi - trenutno stanje i perspektive

Upitnik i tema XVI. kongresa Konferencije europskih ustavnih sudova održanog u Beču, Republika Austrija, od 12. do 14. svibnja 2014.

XV. kongres Konferencije europskih ustavnih sudova
Tema: Ustavno sudstvo - funkcioniranje i odnos sa drugim tijelima javne vlasti

Upitnik i tema XV. kongresa Konferencije europskih ustavnih sudova održanog u Bukureštu, Rumunjska, od 23. do 27. svibnja 2011. 

XIV. kongres Konferencije europskih ustavnih sudova
Tema: Problemi zakonodavnih propusta u ustavnosudskoj praksi

Upitnik i tema XIV. kongresa Konferencije europskih ustavnih sudova održanog u Vilniusu, Republika Litva, od 3. do 6. lipnja 2008.

XIII. kongres Konferencije europskih ustavnih sudova
Tema: Kriteriji ograničavanja ljudskih prava u ustavnosudskoj praksi

Upitnik i tema XIII. Konferencije europskih ustavnih sudova održane u Nikoziji, Cipar, od 15. do 19. svibnja 2005.


Venecijanska komisija

Europska komisija za demokraciju putem prava, poznatija kao Venecijanska komisija, savjetodavno je tijelo Vijeća Europe za ustavnosudska pitanja. Ona državama članicama pruža pravne savjete i pomaže članicama koje svoje pravne i institucionalne strukture žele harmonizirati s europskim standardima i međunarodnim iskustvima u području demokracije, ljudskih prava i vladavine prava. Također radi na diseminaciji i konsolidaciji zajedničkog konstitucionalnog nasljeđa, a zemljama u tranziciji pruža "hitnu ustavnu pomoć".

Komisija ima 61 državu članicu, između kojih su, pored 47 država članica Vijeća Europe, i 14 drugih zemalja (Alžir, Brazil, Čile, Izrael, Kazahstan, Kirgistan, Kosovo, Kostarika, Maroko, Meksiko, Peru, Republika Koreja, Tunis i Sjedinjene Američke Države). Individualni članovi Komisije, koje imenuju nacionalne države na mandat od četiri godine, su sveučilišni profesori javnog i međunarodnog prava, suci vrhovnih i ustavnih sudova, parlamentarni zastupnici i državni službenici. Iako ih imenuju nacionalne države, individualni članovi djeluju u osobnom svojstvu. Komisija pokriva tri područja: demokratske institucije i temeljna prava; ustavno sudstvo i redovno sudstvo; izbore, referendume i političke stranke. Stalno predstavništvo ima sjedište u Strasbourgu, Francuska, a plenarne sjednice održavaju se u Veneciji četiri puta godišnje.

Ustavni sud Republike Hrvatske pridruženi je član Venecijanske komisije od 1994. godine, a punopravni član od 1996. godine.

Ovlašteni predstavnici Ustavnog suda redovito sudjeluju na radnim sastancima Venecijanske komisije na kojima se raspravljaju problemi ustavnog sudovanja u zemljama članicama.

Ustavni sud u suradnji s Venecijanskom komisijom organizira međunarodne simpozije i seminare o problemima ustavnog sudovanja u zemljama članicama te priprema redovita izvješća i članke o hrvatskom ustavnom sudovanju i ustavnosudskoj praksi za Bulletin on Constitutional Case-Law, službenu publikaciju Venecijanske komisije.

 

DOKUMENTI I E-PUBLIKACIJE VENECIJANSKE KOMISIJE

Glavni referentni dokumenti

Zajedničko vijeće za ustavno pravosuđe, Mini konferencija "Rod, jednakost i diskriminacija", 2018.