|
Dr.sc. OMEJEC, JASNA (1962.)
sutkinja Ustavnog suda (7. prosinca 1999. - 6. prosinca 2007. )
dopredsjednica Ustavnog suda (2001. - 9. prosinca 2003.)
zamjenica predsjednika Ustavnog suda (9. prosinca 2003. 6. prosinca 2005.)
zamjenica predsjednika Ustavnog suda (6. prosinca 2005. - 6. prosinca 2007.)
sutkinja Ustavnog suda (7. prosinca 2007. - )
predsjednica Ustavnog suda (12. lipnja 2008. - )
 Diplomirala na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Osijeku 1985. Znanstveni stupanj doktora znanosti iz područja upravnog prava stekla na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1994. Od 1986. asistent na Katedri za upravno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Osijeku, a od 1990. asistent, docent, izvanredni profesor te redoviti profesor na Katedri za upravno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Koautor prvog udžbenika o pravu okoliša u Republici Hrvatskoj (1997.). Autor je knjige "Vijeće Europe i Europska unija: institucionalni i pravni okvir" (2008.). Autor više znanstvenih i stručnih radova iz područja prava javnih stvari, državljanskog prava, odnosa državne uprave i lokalne samouprave te izbornog prava. Koautor više zbornika radova o ustavnom sudovanju.
Voditelj međunarodnog projekta za Republiku Hrvatsku Statelsessness/Citizenship in the Former Yugoslavia, UNHCR, Geneva, 1995. Član Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za pitanja jednakosti 1998.
Redovit član-utemeljitelj Akademije pravnih znanosti Hrvatske. Član je Instituta za javnu upravu iz Zagreba.
2005. imenovana zamjenikom člana Komisije za demokraciju putem prava (Venecijanske komisije) Vijeća Europe iz Republike Hrvatske, a 2009. godine ponovno imenovana za zamjenika člana te komisije.
Predaje na poslijediplomskom studiju iz upravno-političkih znanosti na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Predaje i na poslijediplomskom doktorskom studiju Javno pravo i javna uprava na istom fakultetu, kao i na Poslijediplomskom sveučilišnom specijalističkom studiju Javna uprava. Gost-predavač na poslijediplomskom studiju iz građanskog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, poslijediplomskom studiju "Hrvatska i Europa" na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te kolegija Pravo okoliša na Sveučilišnom interdisciplinarnom poslijediplomskom studiju Ekoinženjerstvo Fakulteta Kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Organizator, predavač i sudionik brojnih znanstvenih i stručnih domaćih i međunarodnih savjetovanja, seminara i drugih skupova.
Na početak ...
Dr. sc. RADOLOVIĆ, ALDO (1947.)
sudac Ustavnog suda (7. prosinca 2007. - )
zamjenik predsjednice Ustavnog suda (12. lipnja 2008. -)
Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1970. godine. Pravosudni ispit položio 1972.
Po završetku studija zapošljava se na Općinskom sudu u Puli, ali s radom u Općinskom sudu u Poreču, kao sudački pripravnik, stručni suradnik i sudac (1972.). Od 1979. do 1984. radi na Pravnom fakultetu sveučilišta u Rijeci kao znanstveni asistent na katedri za Građansko pravo. Za suca Okružnog suda (sada Županijski sud) u Puli izabran 1984. godine, gdje je obnašao dužnost suca, predsjednika građanskog odjela, zamjenika predsjednika te predsjednika Suda (dva mandata). Također je i izvanredni profesor na katedri za Građansko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, gdje izvodi sve oblike nastave uključujući i Kliniku za građansko pravo, koju je osnovao 1996. godine. Vanjski je suradnik na Odjelu za ekonomiju i turizam istarskog Sveučilišta na kolegiju "Pravo u turizmu", čiji je i osnivač.
Usporedo sa sudačkom razvija i znanstvenu karijeru. Magistrirao je 1979. godine u Beogradu, a 1985. godine je obranio doktorsku disertaciju na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na temu "Pravo ličnosti kao kategorija građanskog prava" (doktorat je pripremao na studijskim boravcima u Italiji i Austriji).
Objavio je preko stotinu stručnih i znanstvenih radova uglavnom iz područja građanskog prava (pravo osobnosti, neimovinska šteta, naknada štete). Sudionik i predavač na brojnim znanstvenim i stručnim domaćim i međunarodnim savjetovanjima, seminarima i drugim skupovima.
Arbitar je na listi arbitara Hrvatske gospodarske komore od 2005. Ima zvanje profesora talijanskog jezika i književnosti.
Na početak ...
ARLOVIĆ, MATO (1952.)
sudac Ustavnog suda (21. srpnja 2009. - )
Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku 1979. Znanstveni stupanj magistra znanosti stekao na istom Fakultetu 1982. Pravosudni ispit položio 1995.
Od 1970. do 1975. radi u Tvornici šećera i vrenja Boris Kidrič u Županji. Od 1980. do 1988. zaposlen na Pravnom fakultetu Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku najprije kao asistent, pa znanstveni asistent te sveučilišni nastavnik. Kao tajnik Skupštine općine radio do listopada 1990., nakon čega se vraća na Fakultet gdje radi do proljeća 1991. Za zastupnika u Hrvatski sabor biran je u pet mandata u slijedu od 1990. do 2008., tijekom kojih je obnašao različite dužnosti i bio nositelj različitih funkcija, od kojih su najznačajnije: u mandatu 1990. - 1992. bio je predsjednik Odbora za upravu i pravosuđe, predsjednik Komisije za Poslovnik Hrvatskog sabora i član Odbora za zakonodavstvo; u mandatu 1992. - 1995. bio je potpredsjednik i predsjednik Odbora za rad, zdravstvo i socijalnu politiku i član Odbora za zakonodavstvo; u mandatu 1995. - 1999. bio je predsjednik Odbora za pomorstvo i veze, član Odbora za zakonodavstvo, član Nacionalnog vijeća za vode te član Državnog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda; u mandatu 2000.-2003. obavljao je dužnost potpredsjednika Hrvatskog sabora, predsjednika Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, voditelja i člana stalnog izaslanstva Hrvatskog sabora u Skupštini WEU, koordinatora rada Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske; a u mandatu 2004. - 2007. bio je potpredsjednik Hrvatskog sabora, voditelj stalnog izaslanstva Hrvatskog sabora u Skupštini WEU, član proširenog predsjedništva Skupštine WEU, član Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav te član Odbora za poljoprivredu.
Autor, koautor i sudionik u procesu donošenja brojnih hrvatskih propisa. Sudjelovao je i kao zastupnik u Hrvatskom saboru, ali i kao autor odnosno koautor u donošenju hrvatskog Ustava i svih njegovih izmjena i dopuna kao i svih Ustavnih zakona te zakona koji uređuju prava nacionalnih manjina i etničkih skupna i način njihova ostvarivanja u Republici Hrvatskoj. Sudjelovao je u radu brojnih domaćih i međunarodnih javnih tribina, okruglih stolova, seminara, simpozija i konferencija te objavio više od trideset znanstvenih i stručnih radova.
Član je Hrvatskog crvenog križa, a počasni je član Crvenog križa Grada Osijeka i Hrvatskog crvenog križa - nacionalnog društva. Jedan je od osnivača - utemeljitelja Hrvatskog pravnog centra, gdje je obavljao i dužnost člana Nadzornog odbora.
Odlikovan je Ordenom rada sa srebrnim vijencem, Redom hrvatskog trolista za osobite zasluge za Republiku Hrvatsku stečene u ratu, Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske.
Na početak ...
Dr. sc. BABIĆ, MARKO (1954.)
sudac Ustavnog suda (7. prosinca 2007. - )
Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1976. godine. Magistrirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Osijeku 1995., a znanstveni stupanj doktora znanosti stekao na Pravnom fakultetu u Sarajevu 2000. obranivši tezu "Pravno-ekonomski aspekti privatizacije u zemljama u tranziciji" (diploma nostrificirana na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Osijeku 2003.).
Ispit za službenika državne uprave položio 1978., pravosudni ispit 1979., a javnobilježnički ispit 1998.
U Imenik odvjetnika upisan 1987. godine te se, do izbora za suca Ustavnog suda RH, neprekidno bavi odvjetničkom praksom i zastupa stranke u brojnim postupcima kaznenopravne, građanskopravne i upravnopravne prirode, kao i u drugim postupcima pred vojnim sudovima i stegovnim tijelima.
Objavio više znanstvenih i stručnih radova s područja građansko-procesnog prava, građanskog prava, upravnog te trgovačkog prava. Sudjelovao na brojnim domaćim i inozemnim kongresima i seminarima.
Na početak ...
BAGIĆ, SNJEŽANA (1961.)
sutkinja Ustavnog suda (7. prosinca 2007. - )
Diplomirala na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1983. Pravosudni ispit položila 1986.
Od 1983. do 1984. radi u Odvjetničkoj pisarnici Vjekoslava Gršića, a od 1984. do 1991. godine u Hrvatskom željezničkom poduzeću kao samostalni referent za zastupanje u imovinskopravnim poslovima. Od 1991. godine zaposlena u Ministarstvu pravosuđa RH na poslovima savjetnika, načelnika Odjela za građansko pravo Uprave za imovinskopravne poslove te pomoćnika ravnatelja Uprave za građansko pravo. Za tajnicu Ministarstva imenovana 1995., a 1997. za zamjenicu ministra pravosuđa te Predstojnicu Ureda za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom i Međunarodnim sudom pravde. Od 2000. do 2003. godine obnašala dužnost predstojnice Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske. Sutkinjom Županijskog suda u Zagrebu imenovana 2003. godine, a 2004. državnom tajnicom Ministarstva pravosuđa, koju dužnost je obavljala do imenovanja za sutkinju Ustavnog suda RH.
Autor je brojnih stručnih i znanstvenih članaka iz područja građanskog prava i koautor knjige „Komentar Zakona o naknadi“. Sudjelovala u izradi mnogobrojnih zakona te koordinirala rad na projektima usklađivanja i kompjuterizacije zemljišnih knjiga i katastra.
Bila je član izaslanstva Republike Hrvatske za razrješavanje imovinskopravnih odnosa s Republikom Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom i Makedonijom; pregovaračkog tima s Republikom Slovenijom za izvršenje obveza koje sukladno Osimskim sporazumima Republika Hrvatske i Republika Slovenija imaju prema Republici Italiji; Mješovite komisije za politička pitanja Republike Hrvatske i Republike Italije; Državne komisije za razrješenje imovinskih odnosa sa Saveznom Republikom Jugoslavijom; mješovitog Povjerenstva za vraćanje crkvene imovine; Povjerenstva Vlade RH za istraživanje povijesnih činjenica o sudbini imovine žrtava nacizma i Mješovitog povjerenstva za vraćanje crkvene imovine. Bila je član Savjeta za praćenje provedbe Strategije reforme pravosuđa te koordinator Vlade RH za pitanja sukcesije te voditeljica izaslanstva Republike Hrvatske u Zajedničkom stalnom odboru za provođenje Sporazuma o pitanjima sukcesije. Od 2005. je član Pregovaračke skupine za vođenje pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, zadužena za Poglavlje 23: Pravosuđe i ljudska prava i Poglavlje 24: Pravda, sloboda i sigurnost te voditeljica Pododbora za pravosuđe i unutarnje poslove Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Na početak ...
BANIĆ, SLAVICA (1966.)
sutkinja Ustavnog suda (26. svibnja 2008. - )
Diplomirala na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu 1989. Pravosudni ispit položila 1996. Odslušala Postdiplomski magistarski studij iz područja Međunarodnog prava i međunarodnih odnosa (1989-1991.). Trenutno pohađa poslijediplomski doktorski studij iz područja Javno pravo i Javna uprava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Od 1991. do 1992. radi kao odvjetnička vježbenica u Odvjetničkom uredu Biance Hondl. Od 1992. do 1993. zaposlena u Zagrebačkoj banci d.d. u Sektoru deviznih poslova, a od 1993. do 1995. obavlja poslove administratora Međunarodnog vijeća za rehabilitaciju žrtava mučenja, predstavništvo u Zagrebu. U odvjetničkom uredu Laze Veselinovića radi od 1995. do 1996. kao odvjetnička vježbenica. Od 1997. do 2001. zaposlena u Hrvatskom saboru kao tajnica Odbora za europske integracije, viša savjetnica u Odboru za vanjsku politiku, tajnica Pododbora za suradnju s Europskim parlamentom Odbora za vanjsku politiku te savjetnica pri Izaslanstvu Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe. Od 2002. do 2004. ustavnosudska savjetnica u Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Od 2004. do imenovanja za sutkinju Ustavnog suda obavlja dužnost predstojnice Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske.
Autor nekoliko stručnih članaka iz područja javne uprave. Sudjelovala u izradi nekoliko zakona. Vanjska suradnica u izvođenju nastave na Društvenom veleučilištu u Zagrebu. Glavna tajnica Instituta za javnu upravu.
Sudionica niza stručnih domaćih i međunarodnih skupova, seminara i savjetovanja iz područja prava te stručna organizatorica nekoliko domaćih i međunarodnih skupova iz područja psiho-socijalne pomoći za žrtve rata.
Na početak ...
Dr.sc. JELUŠIĆ, MARIO (1965.)
sudac Ustavnog suda (26. svibnja 2008. - )
Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. Na istom fakultetu 1994. stekao stupanj magistra znanosti iz građanskopravnih znanosti te znanstveni stupanj doktora znanosti 1998. obranivši disertaciju pod naslovom "Odnos zakonodavne i izvršne vlasti u Hrvatskoj od 1848. do 1918. godine". Pravosudni ispit položio 1994. godine.
Od 1991. zaposlen na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao znanstveni asistent pa potom docent na Katedri za ustavno pravo. Predaje i na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci te na Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH. Voditelj je hrvatskog dijela interdisciplinarnog Poslijediplomskog specijalističkog studija Europski studiji kojeg u suradnji izvode Sveučilište u Zagrebu i Université Panthéon Assas (Paris II) te predavač na znanstvenom poslijediplomskom studiju iz Europskog prava Pravnog fakulteta kao i na znanstvenom poslijediplomskom studiju Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Od 1996. do 1999. vanjski je član Odbora za zakonodavstvo i Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma Hrvatskog sabora te član radne skupine za izradu Prijedloga Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske 1998., te 1999. radne skupine za izradu Okvirnog prijedloga načela i temeljnih instituta izbornog zakonodavstva RH. Od 2001. do 2004. lokalni je ekspert na projektima Europske unije u Hrvatskoj (Podrška sudstvu u pravnim savjetima i vođenju postupaka te Reforma javne uprave).
Autor je znanstvenih i stručnih radova iz područja ustavnog prava, povijesti hrvatskog prava i države, lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugih grana prava. Sudjelovao je sa izlaganjima na više hrvatskih i međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova. Suradnik je Hrvatske enciklopedije i Pravnog leksikona Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“ te časopisa Informator.
Redoviti je član osnivač Akademije pravnih znanosti Hrvatske, član osnivač Hrvatske udruge za ustavno pravo , član Hrvatskog društva za građanskopravne znanosti i praksu te Upravnog odbora Društva za kulturnu suradnju s Francuskom Alliance française u Zagrebu.
Nositelj je državnih odlikovanja Reda hrvatskog pletera, Spomenice domovinske zahvalnosti te francuskog odlikovanja Reda akademskih palmi (Ordre des palmes académiques).
Na početak ...
Dr.sc. KRAPAC, DAVOR (1947.)
sudac Ustavnog suda (9. srpnja 2007. - )
Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1971. godine. Na istom fakultetu stekao stupanj magistra znanosti iz kaznenopravnih znanosti 1973. godine te znanstveni stupanj doktora znanosti 1980. godine obranivši disertaciju pod naslovom "Neposredni i posredni dokazi u kaznenom postupku". Pravosudni ispit položio 1973. godine.
Prije prvog izbora za astistenta na Pravnom fakultetu u Zagrebu (1973.) radio kao odvjetnički vježbenik u Zagrebu. Od 1978. godine znanstveni asistent, docent, redoviti profesor, a od 1998. godine izabran u trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora na Katedri za Kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U akademskim godinama 2001/2 i 2002/3 obnašao je dužnost dekana Pravnog fakulteta u Zagrebu, te obavljao određene administrativne dužnosti u radnim tijelima Senata Sveučilišta u Zagrebu.
Predaje i na poslijediplomskom studiju iz Kaznenopravnih znanosti, kao i na drugim poslijediplomskim studijima (iz autorskog, obiteljskog i europskog prava). Na Pravnoj fakulteti Univerze v Mariboru predavao kolegij Kazensko procesno pravo u redovitoj nastavi od 1992. do 1997. godine, a pojedinačna predavanja održavao je na pravnim fakultetima sveučilišta u Ljubljani, Sarajevu i Grazu. Na Visokoj policijskoj školi MUP RH u Zagrebu nostielj je kolegija Kazneno procesno pravo od 1997. godine do danas.
Nositelj je stipendije Humboldtove fondacije 1986/87/88 godine koju je koristio za boravak na Max-Planck institutu za strano i međunarodno kazneno pravo u Freiburgu, SR Njemačka. Višekratno je boravio na seminarima "Istituto superiore di scienze criminali" u Siracusi, Italija, a tijekom svibnja 1986. usavršavao se u T.M.C. Asser Institutu u Haagu. Sudjelovao je na brojnim međunarodnim konferencijama i seminarima te na svim međunarodnim kongresima Međunarodne udruge za kazneno pravo (AIDP) od XIII. kongresa u Hamburgu (1979.) do danas, na nekima i kao nacionalni referent. Bio je suradnikom u nekoliko znanstvenih istraživanja i projekata u Hrvatskoj i Sloveniji; trenutačno je voditelj znanstvenog projekta MZOŠ (066-0662530-2506) "Suvremeni prethodni kazneni postupak". Tijekom 1996/97. godine bio je nacionalnim koordinatorom međunarodnog programa CEEPUS (Central European Exchange Program for University Studies) za hrvatsku mrežu (br. HR-028/9607). Na XXI. kriminološkoj konferenciji Vijeća Europe 1996. godine u Strasbourgu nastupio je kao glavni referent. Sudjelovao je na brojnim skupovima koje naše strukovne udruge ili udruge građana organiziraju na pravne teme ljudskih prava, pravosuđa, međunarodnog kaznenog prava.
Od 1991. godine predsjednik je Predsjedništva (kasnije Upravnog odbora) Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu. Pokretač je i glavni urednik jedinog našeg specijalističkog časopisa za kaznenopravne znanosti "Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu". Zajedno s Odborom za izdavačku djelatnost MUP RH pokrenuo je 1998. godine u okviru Udruženja znanstveno-stručnu biblioteku "Vladimir Bayer" za područje kaznenopravnih znanosti.
1999. godine utemeljio je Hrvatsku udrugu za europsko kazneno pravo kojoj je cilj pripremati domaću stručnu javnost na promjene koje stoje pred Republikom Hrvatskom i postupku pridruživanja Europskoj uniji na području kaznenog prava i pravosuđa. Od 2003. godine predsjednik je Upravnog vijeća Centra za ljudska prava u Zagrebu.
Bio je članom Ustavne komisije Sabora koja je pripremila tekst Ustava RH od 22. XII. 1990. godine. Od ljeta 1994. do ljeta 2000. godine bio je članom Državnog sudbenog vijeća iz reda sveučilišnih profesora. Od jeseni 2000. do mjeseca studenoga 2003. godine bio je ekspertnim članom Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora, a za vrijeme proteklih parlamentarnih izbora, članom Etičkog povjerenstva. Od 2003. do 15. VI. 2007. godine bio je vanjski član Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora. 15. III. 2000. godine izabran je za stalnog vanjskog znanstvenog savjetnika Ustavnog suda RH. Od 26. X. 2001. do 2005 bio je članom Državnoodvjetničkog vijeća RH. Sudjelovao je, kao član ili predsjednik, u raznim radnim skupinama za pripremu više zakonskih nacrta u Ministarstvu pravosuđa RH. Sudjelovao je također pri izradi izvješća koje je Vlada RH, sukladno obvezama iz pojedinih mnogostranih ugovora o ljudskim pravima, pripremala za međunarodne institucije kao što su UN i Vijeće Europe.
Od 20. V. 2004. član je suradnik Razreda za društvene znanosti HAZU, a od 7. XI. 2001. član je Akademije pravnih znanosti Hrvatske. 30. V. 2001. godine dobio je godišnju državnu nagradu za znanost Republike Hrvatske.
Objavio je 10 knjiga ili samostalnih publikacija te preko 60 znanstvenih i stručnih članaka u domaćim te nekim inozemnim (Njemačka, Nizozemska, Italija, Kanada, Slovenija, Makedonija, Španjolska) pravnim časopisima. Radovi se, osim na temeljne kaznenoprocesne teme, odnose na prava čovjeka i uređenje kaznenog postupka, pravo o činjenicama i njihovom utvrđivanju u kaznenom postupku, poredbeno kazneno procesno pravo, pravosudno statusno pravo, međunarodno kazneno pravo i materijalno kazneno pravo.
Na početak ...
Dr.sc. MATIJA, IVAN (1951.)
sudac Ustavnog suda (7. prosinca 1999. - 6. prosinca 2007.)
sudac Ustavnog suda (7. prosinca 2007. - )
Diplomirao na Višoj upravnoj školi Sveučilišta u Zagrebu 1977., te na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1984. Na istom fakultetu stekao znanstveni stupanj magistra pravnih znanosti 1991. Znanstveni stupanj doktora znanosti iz područja ustavnog prava stekao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Bihaću (BiH) 2009.
Od 1979. radio na stručnim poslovima i dužnostima u tvornici željezničkih vozila Gredelj iz Zagreba (referent za radnopravne odnose, zdravstveno, socijalno i mirovinsko osiguranje radnika, načelnik odjela za radno zakonodavstvo, načelnik kadrovske službe te direktor pravnih i općih kadrovskih poslova). Od 1995. do 1999. član Uprave i direktor poslova razvoja te zamjenik glavnog direktora zadužen za pravne poslove i poslove ugovaranja.
Od 1990. zastupnik u Saboru Republike Hrvatske. Od 1990. do 1992. predsjednik Vijeća udruženog rada Sabora Republike Hrvatske, a od 1992. do 1995. predsjednik Odbora za rad, socijalnu politiku, zdravstvo, obitelj i mladež Sabora Republike Hrvatske.
Član Ustavne komisije Sabora Republike Hrvatske za izradu prvog Ustava Republike Hrvatske 1990.
Autor stručnih radova iz područja radnog i socijalnog prava zaposlenih.
Na početak ...
PALARIĆ, ANTUN (1958.)
sudac Ustavnog suda (21. srpnja 2009. - )
Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1984. Pravosudni ispit položio 1987.
Od 1985. do 1988. zaposlen na Općinskom sudu u Dugom Selu, najprije kao sudački vježbenik pa sudački savjetnik. 1989. imenovan je sucem Općinskog suda u Klanjcu, čiji je predsjednik od 1989. do 1992. Od 1992. zaposlen u Ministarstvu pravosuđa i uprave, gdje obavlja poslove šefa kabineta ministra, dok od 1993. do 1995. poslove šefa kabineta ministra obavlja u Ministarstvu pravosuđa. Za pomoćnika ministra uprave imenovan 1995., a dužnost ravnatelja Državnog ravnateljstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu obavlja od 1999. do 2000. Od 2000. do 2004. obnašao je dužnost tajnika Ministarstva poljoprivrede, a 2004. imenovan je državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za upravu, koju dužnost obnaša do izbora za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Autor je brojnih stručnih i znanstvenih članaka iz područja državne uprave, lokalne samouprave i izbornog sustava te knjiga: "Lokalni izbori i referendum" i "Izbor zastupnika u Hrvatski sabor".
Bio je predsjednik Komisije Vlade Republike Hrvatske za rješavanje sporova o pravima županija, gradova i općina, predsjednik Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za granica jedinica lokalne samouprave; član Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za imovinu, predsjednik Državne ispitne komisije za državni stručni ispit, član Ispitne komisije za polaganje pravosudnog ispita te član Radne skupine za izradu Prijedloga promjene Ustava koju je osnovala Vlada Republike Hrvatske.
Nositelj je Spomenice domovinske zahvalnosti te odlikovanja Reda hrvatskog pletera i Reda hrvatskog trolista.
Na početak ...
Dr.sc. ŠARIN, DUŠKA (1962.)
sutkinja Ustavnog suda (26. svibnja 2008. - )
Diplomirala na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1985. Na istom fakultetu stekla stupanj magistra znanosti iz upravno-političkih znanosti 1989. te znanstveni stupanj doktora znanosti 1995. Pravosudni ispit položila 1991.
Od 1986. do 1996. godine radila u poduzeću „Sloga-Zagreb“ d.o.o., „Sloga“ d.d. i „Sloga-Nova“d.o.o. kao pravni referent, zamjenik direktora Sektora za pravne, kadrovske i opće poslove te direktor Sektora za pravne, kadrovske i opće poslove. Od 1996. do 2007. godine sutkinja je Općinskog suda u Zagrebu, a od 2007. do imenovanja za sutkinju Ustavnog suda Republike Hrvatske bila je sutkinja Općinskog građanskog suda u Zagrebu. Od 2006. do 2007. bila je sudac izmiritelj Općinskog suda u Zagrebu, a od 2007. sudac izmiritelj Općinskog građanskog suda u Zagrebu. Od 2007. do imenovanja za sutkinju Ustavnog suda Republike Hrvatske bila je sudac mentor.
Autorica je knjige „Nastanak hrvatskog Ustava“ te niza znanstvenih i stručnih radova, kao i prikaza iz ustavnog prava i drugih grana prava.
Sudjelovala na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima, te izlagala na stručnim skupovima kao predstavnik Udruge hrvatskih sudaca.
Bila je članica Udruge hrvatskih sudaca i njezina Odbora za odnose s javnošću. Članica je uredništva časopisa Hrvatsko sudstvo (od 1998. do 1999.) i uređivačkog odbora časopisa Sudac (2000. do 2001.). Članica je Zaklade Zlatko Crnić.
Na početak ...
ŠEPAROVIĆ, MIROSLAV (1958.)
sudac Ustavnog suda (14. travnja 2009. - )
Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1981. godine Pravosudni ispit položio 1983., a javnobilježnički 1994.
Po završetku studija zapošljava se kao pravni referent u Vinari Blato u Zagrebu (1981. - 1983.), a potom u Vojnoj građevinskoj ustanovi Prečko (1984. - 1986.). Sudac Općinskog suda u Zagrebu bio je od 1986. do 1989. U Ministarstvu pravosuđa zaposlen od 1989. na poslovima savjetnika u Upravi za imovinskopravne poslove, višeg savjetnika, načelnika Odjela, direktora Uprave, zamjenika ministra, a od 1995. do 1998. obavlja dužnost ministra pravosuđa. U tom razdoblju sudjelovao je u izradi i provođenju propisa iz građanskopravnog područja, pravosudnog sustava i reforme kaznenog zakonodavstva. Dužnost ravnatelja Hrvatske izvještajne službe i zamjenika predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost obavlja od 1998. do 2000. Od siječnja 2000. upisan je u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore te od 2005. osnivač Odvjetničkog društva Šeparović i Partneri sa sjedištem u Zagrebu. Bio je član Odvjetničke komore osnovane pri Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu, na kojem Sudu je jedno vrijeme bio branitelj, Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija te vanjski član Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora.
Autor je i koautor više knjiga iz područja građanskog prava i to: Otkup stanova u društvenom vlasništvu i denacionalizacija - Denacionalizacija građevinskog zemljišta (Zbornik radova, Organizator, Zagreb, 1991.), Zakon o izvlaštenju (Ivica Crnić i Miroslav Šeparović, Informator, Zagreb, 1994.), Stranci kao stjecatelji prava vlasništva nekretnina (Mladen Žuvela i Miroslav Šeparović, u Zborniku radova, Organizator, Zagreb, 1993. i u Zbirci osnovnih propisa iz područja vlasničkopravnih odnosa, Informator, Zagreb, 1995.) te Komentar Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Snježana Bagić, Mladen Žuvela i Miroslav Šeparović, Organizator, Zagreb, 1997.).
Na početak ...
Mr.sc. ŠERNHORST, NEVENKA (1950.)
sutkinja Ustavnog suda ( 19. srpnja 2002. - )
Diplomirala na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1973. Pravosudni ispit položila 1978. godine. Na istom fakultetu 2003. stekla znanstveni stupanj magistra znanosti iz područja građanskog prava na temu "Ustavno jamstvo vlasništva".
Vježbenik na Općinskom sudu u Požegi. Od 1974. do 1979. pravni savjetnik u Narodnom sveučilištu Grada Zagreba. Od 1979. do 1992. imovinskopravni referent te načelnik odjela pravnih poslova Republičkog fonda za mirovinsko i invalidsko osiguranje radnika Hrvatske.
Od 1993. savjetnik, pa viši ustavnosudski savjetnik u Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Autor je niza stručnih radova vezanih uz praksu Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Na početak ...
IZBOR SUDACA USTAVNOG SUDA
Suce Ustavnog suda Republike Hrvatske bira Hrvatski sabor, na vrijeme od osam godina, iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti.
Za suca Ustavnog suda može se izabrati osobu koja je hrvatski državljanin, diplomirani pravnik s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci koja se u toj struci istakla znanstvenim ili stručnim radom ili svojim javnim djelovanjem. Osoba koja je stekla doktorat pravnih znanosti i ispunjava druge navedene uvjete može se izabrati za suca Ustavnog suda ako ima najmanje 12 godina radnog iskustva u pravnoj struci.
Postupak izbora sudaca Ustavnog suda pokreće odbor Hrvatskoga sabora nadležan za Ustav (u daljnjem tekstu: nadležni odbor) objavom poziva u Narodnim novinama pravosudnim institucijama, pravnim fakultetima, odvjetničkoj komori, pravničkim udrugama, političkim strankama, drugim pravnim osobama i pojedincima da predlože kandidate za izbor jednog ili više sudaca Ustavnog suda (u daljnjem tekstu: poziv). Pojedinac može i sam sebe predložiti kao kandidata.
U pozivu se navode uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda određeni Ustavom i Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, rok za podnošenje prijedloga kandidata nadležnom odboru, te prilozi koji moraju biti dostavljeni uz prijedlog.
Nakon proteka roka, nadležni odbor ispituje ispunjavaju li kandidati uvjete za izbor sudaca i nepravovaljane kandidature odbacuje.
Nadležni odbor obavlja javni razgovor sa svakim kandidatom koji ispunjava uvjete za izbor za suca Ustavnog suda i na temelju prikupljenih podataka i rezultata razgovora sastavlja listu kandidata koji ulaze u uži izbor za suce Ustavnog suda. Lista kandidata u pravilu sadržava više kandidata od broja sudaca Ustavnog suda koji se bira.
Nadležni odbor, uz svoj prijedlog, dostavlja Hrvatskom saboru listu svih kandidata koji ispunjavaju uvjete za izbor suca Ustavnog suda. Prijedlog nadležnog odbora mora sadržavati obrazloženje iz kojeg je razvidno zašto je odbor pojedinom kandidatu dao prednost pred ostalim kandidatima.
Zastupnici Hrvatskoga sabora glasuju pojedinačno o svakom predloženom kandidatu.
Predloženi kandidat za suca Ustavnog suda smatra se izabranim sucem Ustavnog suda ako za njega glasuje većina od ukupnog broja zastupnika Hrvatskoga sabora.
Na početak ...
PRISEGA SUDACA USTAVNOG SUDA
Prije nego što stupe na dužnost suci Ustavnog suda polažu pred predsjednikom Republike Hrvatske prisegu koja glasi:
"Prisežem svojom čašću da ću se u obavljanju dužnosti suca Ustavnog suda Republike Hrvatske pridržavati Ustava i zakona Republike Hrvatske i da ću savjesno obavljati svoju dužnost."
Na početak ...
STUPANJE NA DUŽNOST SUDACA USTAVNOG SUDA
Izabrani suci Ustavnog suda stupaju na dužnost na dan isteka mandata sudaca umjesto kojih su izabrani.
Sudac Ustavnog suda koji je izabran umjesto suca koji je razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran stupa na dužnost u roku kojeg odredi Hrvatski sabor.
Na početak ...
MANDAT SUCA USTAVNOG SUDA
Mandat suca Ustavnog suda traje osam godina.
Mandat suca Ustavnog suda počinje teći od dana stupanja na dužnost.
Predsjednik Ustavnog suda dužan je šest mjeseci prije isteka mandata suca Ustavnog suda izvijestiti o tome predsjednika Hrvatskoga sabora.
Na početak ...
IMUNITET SUDACA USTAVNOG SUDA
Suci Ustavnog suda imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru.
Sudac Ustavnog suda ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Ustavnom sudu.
Sudac Ustavnog suda ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Ustavnog suda. Sudac Ustavnog suda može biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zatečen da čini kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. U takvom slučaju državno tijelo, koje je suca Ustavnog suda pritvorilo, dužno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda.
Ustavni sud može odlučiti da sudac Ustavnog suda protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak ne obavlja dužnosti u Ustavnom sudu dok taj postupak traje.
Na početak ...
USTAVNE I ZAKONSKE ZABRANE U VRIJEME OBNAŠANJA DUŽNOSTI SUCA USTAVNOG SUDA
Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske ne mogu obavljati nikakvu drugu javnu ni profesionalnu dužnost.
Sveučilišni nastavnik (docent, izvanredni i redoviti profesor) pravnih znanosti izabran za suca Ustavnog suda može, izvan radnog odnosa i u smanjenom opsegu, nastaviti obavljati nastavu i znanstveni rad kao sveučilišni nastavnik pravnih znanosti. Ne smatra se javnom, odnosno profesionalnom dužnošću ni druga znanstvena i stručna djelatnost, niti člansko djelovanje u institutima i udrugama pravnika, kao ni u humanitarnim, kulturnim, sportskim i drugim udrugama.
Sudac Ustavnog suda ne smije biti član nijedne političke stranke niti svojim javnim djelovanjem i postupanjem smije iskazivati osobnu naklonost prema bilo kojoj političkoj stranci.
Na početak ...
RAZRJEŠENJE SUCA USTAVNOG SUDA PRIJE ISTEKA MANDATA
Sudac Ustavnog suda može biti razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran:
- ako to sam zatraži,
- ako bude osuđen na zatvorsku kaznu zbog počinjenoga kaznenog djela,
- ako trajno izgubi sposobnost da obavlja svoju dužnost.
Postojanje razloga za razrješenje suca Ustavnog suda prije isteka mandata utvrđuje Ustavni sud i o tome izvješćuje predsjednika Hrvatskoga sabora.
Ako sudac Ustavnog suda sam zatraži da bude razriješen dužnosti, a Hrvatski sabor ne donese odluku o tom zahtjevu u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, sucu Ustavnog suda dužnost prestaje po sili Ustavnog zakona istekom roka od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.
Sud koji je sucu Ustavnog suda izrekao zatvorsku kaznu dužan je bez odgode dostaviti pravomoćnu presudu Ustavnom sudu, koji će o tome odmah izvijestiti predsjednika Hrvatskoga sabora.
Prijedlog da se pokrene postupak radi utvrđivanja trajnog gubitka sposobnosti suca Ustavnog suda da obavlja svoju dužnost Ustavnom sudu podnosi njegov predsjednik. Postupak radi utvrđivanja trajnog gubitka sposobnosti predsjednika Ustavnog suda, Ustavnom sudu predlažu tri njegova suca, a odluku o prijedlogu donosi Ustavni sud većinom glasova svih sudaca.
Tijekom trajanja kaznenog postupka ili postupka radi utvrđivanja trajnog gubitka sposobnosti suca da obavlja svoju dužnost sudac Ustavnog suda može biti udaljen od obavljanja dužnosti. Odluku o udaljenju donosi, na prijedlog predsjednika Ustavnog suda, Ustavni sud većinom glasova svih sudaca.
Ako se radi o postupku pokrenutom protiv predsjednika Ustavnog suda, prijedlog za udaljenje predsjednika Ustavnog suda podnose tri suca. Odluku o prijedlogu za udaljenje predsjednika Ustavnog suda donosi Ustavni sud većinom glasova svih sudaca.
Sudac Ustavnog suda kome je prestala sudačka dužnost zbog isteka mandata, sudac Ustavnog suda koji je razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran na osobno traženje ili zbog toga što je trajno izgubio sposobnost da obavlja svoju dužnost ima pravo na mirovinu pod istim uvjetima kako je to određeno za zastupnike u Hrvatskom saboru.
Na početak ...
|